Na osnovu člana 21. Zakona o koncesijama ( “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj: 25/02) i člana 16.i člana 17. Statuta Komisije za koncesije Republike Srpske, Komisija za koncesije Republike Srpske, donosi:

POSLOVNIK
o radu Komisije za koncesije Republike Srpske

OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Poslovnikom se uređuju pravila i postupak podnošenja zahtjeva za dodjelu koncesije; načinu rada Komisije; izlaganja i prigovora Komisiji; vođenju rasprava pred Komisijom; sjednicama i broju članova Komisije koji će razmatrati zahtjev; koncentraciji vlasništva i mjerama čiji je cilj da omogući rast konkurencije u određenom sektoru; načinu rješavanja sporova; koncesionoj naknadi; zaključenju ugovora o koncesiji; prekidu, prestanku i raskidu ugovora o koncesiji; nadzoru i provjeri rada Koncesionara, kao i o drugim pitanjima vezanim za rad Komisije.

Član 2.

Pojmovi koji se koriste u ovom Poslovniku imaju sljedeće značenje:

“Komisija za koncesije Republike Srpske” (u daljem tekstu: Komisija)- stalno, nezavisno, regulativno pravno lice konstituisano radi obavljanja funkcija za dodjelu koncesija.

“Koncedent”- sva nadležna ministarstva ili organi vlasti Republike Srpske koje odredi Vlada Republike Srpske da dodjeljuju koncesiju.

“Koncesija”- pravo koje Koncedent dodjeljuje u svrhu obezbjeđivanja izgradnje infrastrukture i/ili usluga eksploatacije prirodnih resursa, u rokovima i pod uslovima u kojima se Koncedent i Koncesionar dogovore.

“Koncesionar”- pravno lice osnovano u skladu sa zakonima Republike Srpske u vlasništvu domaćeg i/ili stranog pravnog lica, kome se dodjeljuje koncesija i koje izvršava ugovor o koncesiji.

Član 3.

Pored poslova iz člana 1. ovog Poslovnika Komisija:

• priprema i prati izvršenje Dokumenta o politici dodjele koncesija i o tome podnosi godišnji izvještaj Vladi Republike Srpske,
• na vlastitu inicijativu ili na zahtjev bilo kojeg zainteresovanog lica, formuliše opšte principe ili sugeriše sprovođenje konkretnih propisa koji regulišu određenu privrednu ili industrijsku oblast,
• obavještava resorne ministre o svakom pitanju koje ministri podnesu Komisiji, a na vlastitu inicijativu može obavjestiti ministre o bilo kom pitanju iz svoje nadležnosti,
• uz saglasnost zainteresovanih strana, može vršiti arbitražu u svakom sporu koji nastane između ugovornih strana, a može djelovati kao posrednik na zahtjev zainteresovanih strana,
• u cilju zaštite javnog interesa, može zahtjevati od Vlade Republike Srpske da nadoknadi troškove učešća eksperata na javnim raspravama.

Član 4.

Postupak i aktivnosti kod dodjele koncesije na korišćenje u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske ovim Poslovnikom ustanovljava se putem:

• JAVNOG POZIVA POTENCIJALNIM PONUĐAČIMA (hodogram toka osnovnih informacija kod dodjele koncesije putem javnog poziva i terminski tok informacija i aktivnosti po učesnicima, dati su u prilogu br. 1 ovog Poslovnika i čine njegov sastavni dio),
• SAMOINICIJATIVNE PONUDE (hodogram toka osnovnih informacija kod dodjele koncesije putem samoinicijativne ponude i terminski tok informacija i aktivnosti po učesnicima, dati su u prilogu br.2 ovog Poslovnika i čine njegov sastavni dio)
• I DODJELA KONCESIJE PUTEM JAVNOG POZIVA POTENCIJALNIM PONUĐAČIMA

1. DEFINISANJE STUDIJE EKONOMSKE OPRAVDANOSTI

Član 5.

Koncedent izrađuje studiju ekonomske opravdanosti za svaki projekat koji je predviđen za davanje na koncesiju prije javnog pozivanja potencijalnih ponuđača, a u skladu sa Dokumentom o politici dodjele koncesije i dostavlja je Komisiji za koncesije na razmatranje i odobravanje.

Član 6.

Studija ekonomske opravdanosti podrazumjeva projekat o stepenu tehničko-tehnološke, pravne i ekonomske opravdanosti koncesije i sadrži:

• mogućnosti i ograničenja pravne prirode (postojeće i moguće buduće pravno stanje- status, ograničenja imperativno pravne prirode- posebni zakoni koji regulišu predmetnu oblast),
• ispitivanje prirodnih uslova,
• studiju opravdanosti (tehničko-tahnološka i ekonomska opravdanost)
• urbanističko tehničke mogućnosti i ograničenja,
• dozvole, odobrenja, saglasnosti i drugi potrebni akti nadležnih organa,
• analizu uticaja koncesione djelatnosti na život i zdravlje ljudi i životinja i životnu sredinu,
• idejni projekat (rješenje),
• procjenu rizika.

Član 7.

Komisija razmatra studiju ekonomske opravdanosti i u roku od mjesec dana obavještava koncedenta o tome da li je studija odobrena, a prilikom donošenja odluke Komisija uzima u obzir naročito:

• uticaj projekta na davanje usluga korisnicima,
• uticaj projekta na naknadu koja se naplaćuje korisnicima,
• da li se projekat uklapa u ciljeve utvrđene u Dokumentu o politici dodjele koncesija,
• da li projekat donosi čistu korist Republici Srpskoj.

Član 8.

Ako studija ne daje dovoljno kvalitetnih parametara, ukoliko nije potpuna ili nije u skladu sa Dokumentom o politici dodjele koncesija, Komisija Koncedentu vraća dokumentaciju, uz prijedloge i preporuku, koji bi studiju učinili prihvatljivom.

Član 9.

Odluka Komisije o prihvatanju studije ekonomske opravdanosti, dostavlja se Koncedentu i ima formu propisanu Zakonom o opštem upravnom postupku Republike Srpske.

2. JAVNI POZIV

Član 10.

Po prijemu odluke o prihvatanju studije ekonomske opravdanosti, Koncedent pristupa izradi prijedloga javnog poziva i isti sa neophodnom dokumentacijom dostavlja Komisiji na razmatranje i odobravanje u roku do 21 dan.

Član 11.

Prijedlog javnog poziva ima propisanu formu i mora da sadrži:

• opis projekta,
• definisanje ekonomskih, pravnih uslova i zahtjeva koji se odnose na projekat,
• principe i metode izračunavanja naknade za koncesiju,
• iznos naknade za koncesiju i naknade takse za učešće na javnom pozivu,
• opis sredstava i imovine koja se daje na raspolaganje Koncesionaru,
• kriterije za ocjenjivanje ponuda i dodjeljivanje koncesije, zasnovane na jasnim i javnim i svim dostupnim principima ravnopravnosti,
• rok za dostavljanje ponuda,
• nacrt ugovora o koncesiji,
• spisak potrebnih dozvola i odobrenja ili drugih ovlašćenja i
• poreske olakšice koje su vezane za projekat, ako postoje.

Član 12.

Komisija kod razmatranja prijedloga javnog poziva vodi računa o svim propisanim uslovima, a naročito:

• da li se kriteriji za ocjenjivanje, postupak i izbor najuspješnije ponude na zadovoljavajući način zasnivaju na jasnim, javnim i svima dostupnim principima nediskriminacije,
• da li prijedlog javnog poziva u suštinskom smislu odstupa od studije o ekonomskoj opravdanosti koju je odobrila Komisija.

Član 13.

Komisija u roku od 21 dan od dana prijema prijedloga javnog poziva donosi odluku o odobravanju javnog poziva, ako ispunjava sve propisane uslove i kriterijume iz prethodnog člana ovog Poslovnika.

Član 14.

Ako prijedlog javnog poziva ne sadrži propisane uslove ili ne zadovoljava jedan od kriterija iz člana 12. ovog Poslovnika, Komisija uz prijedlog i preporuku vraća prijedlog javnog poziva Koncedentu na izmjene i dopune.

Koncedent je dužan u roku od 21 dan po prijemu odluke Komisije da postupi po datim uputama i izvrši izmjene i dopune. Ako Kocedent u navedenom roku ne postupi po uputama Komisije, smatraće se da je prijedlog javnog poziva povučen.

Član 15.

Odluke Komisije donose se u pismenoj formi u skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku Republike Srpske i dostavljaju se Koncedentu na dalji postupak.

Član 16.

U slučaju da Koncedent nije izradio studiju o ekonomskoj opravdanosti, Komisija može zahtjevati da javni poziv uključuje obavezu ponuđača da izradi studiju o ekonomskoj opravdanosti u sklopu koje će biti sadržane procjene u cilju zaštite okoline. Studija o ekonomskoj opravdanosti razmatra se pri procjeni kriterija na osnovu kojih se vrši dodjela koncesije.

Član 17.

Po prijemu odluke o prihvatanju prijedloga javnog poziva od strane Komisije, Koncedent raspisuje javni poziv, koji pored uslova propisanih u članu 11. ovog Poslovnika treba da sadrži:

• datume i rokove za učešće na javnom pozivu, s tim što taj rok ne može biti kraći od 45 dana od dana objavljivanja oglasa u javnom pozivu,
• kriterijume za učešće na javnom pozivu, pravila prema kojima se javni poziv sprovodi
• način dostavljanja ponude (pod šifrom ili punim nazivom ponuđača),
• obaještenje o datumu, vremenu i mjestu otvaranja prispjelih ponuda na javni poziv,
• rok u kome se ponuda može povući,
• podatke o visini i oblike depozita,
• uslove i način vraćanja depozita,
• ime lica zaduženog za davanje svih potrebnih informacija relevantnih za postupak javnog poziva.

Član 18.

Koncedent je obavezan da objavi javni poziv u roku od 15 dana od dana prijema odluke o prihvatanju prijedloga javnog poziva i snosi troškove objavljivanja oglasa o javnom pozivu.

Član 19.

Oglas o javnom pozivu objavljuje se u “Službenom glasniku Republike Srpske” i najmanje u jednom domaćem dnevnom listu, a ako Komisija zatraži, raspisaće se međunarodni javni poziv.

Član 20.

Zainteresovani ponuđači preuzimaju i pripremaju dokumentaciju u skladu sa uslovima propisanim u oglasu o javnom pozivu.

Član 21.

Ponuda se kompeltira prema uslovima iz javnog poziva i sastoji se iz dva dijela:

• tehnički dio,
• finansijski dio.

Svaki dio pakuje se u posebnu kovertu, a te koverte stavljaju se u zajednički omot koji se dostavlja na adresu naznačenu u javnom pozivu.

Član 22.

Koncedent prima ponude i prateću dokumentaciju koje su prispjele do roka određenog u javnom pozivu.

Sve prispjele ponude sa popratnim aktom dostavljaju se Komisiji.

3. NAČIN RADA, SASTAV I SJEDNICE KOMISIJE

Član 23.

Komisija sačinjava zapisnik o prispjelim ponudama i u skladu sa rokom naznačenim u javnom pozivu, zakazuje javno otvaranje ponude.

Član 24.

Rad Komisije je javan kod otvaranja prispjelih ponuda i kad to zahtjeva ministar.Predsjednik Komisije rukovodi i koordinira radom Komisije. Sekretar Komisije prisustvuje svim sjednicama Komisije i odgovoran je za zakonitost rada Komisije.

U odsutnosti Predsjednika Komisije, zamjenjuje ga član Komisije koga za to ovlasti Predsjednik Komisije.

Član 25.

Komisija o svim pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje na sjednicama. Sjednice Komisije saziva i istim rukovodi Predsjednik Komisije.

Član 26.

Predsjednik Komisije u skladu sa Poslovnikom utvrđuje dnevni red o kome će se raspravljati i donositi odluke na sjednici.

Član 27.

Poziv i materijal za sjednice Komisije dostavljaju se članovima Komisije najkasnije osam dana prije održavanja sjednice, a izuzetno, u hitnim slučajevim i u kraćem roku.

Član 28.

Prijave ili zahtjevi za odobravanje ili ponovno razmatranje ili reviziju, podnesene Komisiji razmatraju i o njima odlučuju najmanje tri člana Komisije.

Član 29.

Komisija raspravlja i odluke donosi većinom glasova prisutnih članova Komisije (najmanje tri člana). Komisija u vršenju dodjeljenih javnih ovlašćenja radi po pravilima upravnog postupka.

Član 30.

Sjednice Komisije održavaju se po potrebi, a najmanje četiri puta mjesečno.

Član 31.

Prilikom otvaranja prispjelih ponuda Komisija vodi računa da li su ponude potpune i blagovremene.

Nepotpune i neblagovremene ponude se odbacuju i o tome se obavještavaju učesnici u postupku putem zapisnika.

Član 32.

Ako ponuda ispunjava tražene uslove iz tehničkog dijela, pristupa se otvaranju finansijskog dijela.

Komisija prema kriterijumima iz javnog poziva sačinjava rang listu.

Po formiranju rang liste ponuđača, Komisija priprema zapisnik o sprovedenom javnom pozivu, a odluku sa obrazloženjem prijedloga najpovoljnijeg ponuđača dostavlja Vladi u roku od 21 dan od dana otvaranja ponude.

Član 33.

Uz odluku o prijedlogu najpovoljnijeg ponuđača, Komisija Vladi dostavlja sačinjenu rang listu učesnika na javnom pozivu, zapisnik o sprovedenom javnom pozivu, kao i drugu dokumentaciju koja je vezana za javni poziv.

Član 34.

Ako prispjele ponude ne zadovoljavaju tražene uslove iz javnog poziva, Komisija vraća ponude Koncedentu uz preporuku za ponavljanje postupka javnog poziva. Koncedent je obavezan da u roku od osam dana o tome obavijesti ponuđače.

Član 35.

O toku javnog otvaranja ponuda vodi se zapisnik, koji potpisuju Predsjednik, prisutni članovi Komisije i Sekretar, kao i ovlašteni predstavnici učesnika u javnom pozivu.

Sačinjavanje rang liste i prijedloga najpovoljnijeg ponuđača sprovodi Komisija bez prisustva javnosti.

Član 36.

Komisija odlučuje u formi: odluke i zaključka.

Član 37

Odluke Komisije donose se u pismenoj formi, sa obrazloženjem. Odluke Komisije izrađuje Sekretar Komisije, a potpisuje Predsjednik Komisije. Ovjerene kopije odluke, Komisija dostavlja bez odlaganja učesnicima u postupku i nadležnom ministarstvu.

Po zahtjevu ministra, Komisija može uz odluku dostaviti kopije i drugih dokumenata.

Član 38.

Odluke Komisije objavljuju se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Član 39.

Odluke Komisije su konačne i protiv istih nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe Vrhovnom sudu Republike Srpske u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

Član 40.

Komisija donosi zaključak kad odlučuje o sporednim i procesnim pitanjima u toku postupka.

Zaključak se izrađuje u pismenoj formi, potpisuje ga Predsjednik Komisije, dostavlja se svim učesnicima u postupku i nadležnom ministarstvu, a ne objavljuje se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

4. IZLAGANJE, PRIGOVORI I VOĐENJE RASPRAVA PRED KOMISIJOM

Član 41.

Komisija može da održi javnu raspravu o bilo kom pitanju iz svoje nadležnosti, ukoliko je to u javnom interesu.

Prije održavanja javne rasprave, Komisija izdaje upute u pisanom obliku, u kojima se utvrđuje datum za podnošenje svih potrebnih dokumenata i informacija, datum rasprave i daje sve informacije koje smatra neophodnim.

Javnu raspravu Komisija može održati na zahtjev učesnika u javnom pozivu ili Koncedenta.

Komisija cijeni da li je održavanje javne rasprave neophodno.

Član 42.

Ovlašćeno lice učesnika u postupku može pred Komisijom iznositi činjenice, stavove i argumente i Komisiji prezentovati svu relevantnu raspoloživu dokumentaciju, te Komisiji iznositi prigovore u pisanoj formi.

Član 43.

Ovlašćeno lice učesnika u postupku mora imati specijalnu punomoć (pismeno ili usmeno na zapisnik) kao i u obliku privatne isprave, s tim da Komisija ima ovlašćenje da u slučaju sumnje u privatnu ispravu traži da se podnese ovjerena punomoć.

Član 44.

Učesnik u postupku ima pravo da:

• bude pozvan u postupku otvaranja ponuda,
• pravo na povraćaj depozita u roku od 5 dana od dana prijema pismenog obavještenja da ponuda nije prihvaćena,
• pravo na prijem obrazloženog obavještenja o rezultatima javnog poziva,
• pravo prigovora na zakonitost sprovedenog javnog poziva.

Član 45.

Komisija može zahtjevati od učesnika, da svoje mišljenje i dokaze dostavlja u pismenoj formi.

Komisija može da zabrani ili ograniči iznošenje, objavljivanje ili davanje u javnost svih informacija ili dokumenata, ukoliko to zahtijeva karakter tog dokumenta ili je to u cilju zaštite javnog interesa.

Član 46.

U toku javne rasprave pred Komisijom vodi se zapisnik, koji potpisuju Predsjednik, prisutni članovi Komisije i Sekretar, kao i ovlašteni predstavnici pravnih lica pozvanih na raspravu.

Zapisnik sa sjednice Komisije ima svoju formu i sadrži:datum, vrijeme i mjesto održavanja javne rasprave, imena prisutnih članova Komisije, imena ovlaštenih predstavnika pravnih lica pozvanih na raspravu, predmet raspravljanja i odlučivanja, iskaze učesnika rasprave, mišljenje članova Komisije, kao i druge zaključke koji su doneseni na sjednici.

Član 47.

Odluke Komisije su konačne.

Protiv odluke Komisije može se u roku od 60 dana po zahtjevu učesnika u postupku podnijeti zahtjev za preispitivanje odluke u slučajevima:

• ako je utvrđena nova činjenica koja bi uticala na donošenje drukčije odluke, da je bila poznata u vrijeme donošenja odluke,
• ako zainteresovana strana nije bila u mogućnosti da se iz opravdanih razloga izjasni o odluci.

Član 48.

Ako je ispunjen jedan od uslova iz prethodnog člana ovog poslovnika, Komisija može svoju odluku preinačiti ili poništiti, a ako nisu ispunjeni traženi uslovi, Komisija će svoju odluku potvrditi.

Član 49.

Komisija može ispraviti odluku, ako u njoj postoji greška u pisanju ili računu ili bilo koja tehnička greška, na svoju inicijativu ili na zahtjev zainteresovane strane.

Član 50.

Komisija ili bilo koje od zainteresovanih lica može pohraniti jedan ovjeren primjerak odluke ili naloga, koji je donesen u skladu sa Zakonom o koncesijama u pisarnici nadležnog suda, gdje je Koncesionar registrovan u skladu sa zakonima Republike Srpske.

Član 51.

Pohranjena odluka ili nalog ima istu snagu i dejstvo kao i odluka nadležnog suda gdje je Koncesionar registrovan u skladu sa zakonima Republike Srpske.

Član 52.

Ako se na javnom pozivu pojavi samo jedan učesnik, čija ponuda po ocjeni Komisije ispunjava uslove i kriterijume janog poziva, Koncedent može da sprovede pregovore sa jednim učesnikom i donese odluku o dodjeli koncesije.

Član 53.

Ako učesnik koji je određen za Koncesionara naknadno odustane od zaključenja ugovora o koncesiji ili ugovor ne zaključi u propisanom roku, Komisija može 
donijeti odluku i predložiti Vladi prvog narednog ponuđača sa rang liste, osim ukoliko Vlada odluči da u takvoj situaciji ponovi javni poziv pod istim uslovima i po istom postupku.

Član 54.

Ako učesnik, koji je određen za Koncesionara, naknadno odustane od zaključenja ugovora o koncesiji ili ugovor ne zaključi u propisanom roku gubi pravo na depozit.

5. ZAKLJUČENJE UGOVORA O KONCESIJI

Član 55.

Nakon prijema odluke o prijedlogu najpovoljnijeg ponuđača i ostale dokumentacije, Vlada dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponuđaču, koji je ispunio i zadovoljio sve kriterijume utvrđene u javnom pozivu i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuđače, o čemu Koncedent obavještava ostale ponuđače.

Član 56.

O dodjeli koncesije najpovoljnijem ponuđaču, Vlada u što kraćem roku obavještava Komisiju.

Komisiji se dostavlja kopija ugovora o koncesiji i sva projektna dokumentacija u izvršnom obliku.

Član 57.

Ugovor o koncesiji sačinjava Koncedent, a zaključuje se između Koncedenta i Koncesionara.

Ugovor o koncesiji sadrži:

• prava i obaveze ugovornih strana, uključujući i obavezu pružanja sigurne usluge korisnicima po najnižim cijenama, s obzirom na okolnosti,
• radnje vezane za dobijanje potrebnih ovlašćenja za sprovođenje aktivnosti u skladu sa ugovorom o koncesiji,
• uslove investiranja,
• olakšice i korišćenje zemljišta,
• sredstva i imovinu koju na raspolaganje daje Vlada Republike Srpske,
• rok trajanja koncesije,
• koncesionu naknadu i način raspodjele koncesione naknade,
• uslove za obnavljanje ugovora,
• sankcije i naknade za neispunjavanje obaveza ugovornih strana,
• raskid ugovora i postupak u slučaju raskida ugovora prije datuma prestanka utvrđenog ugovorom,
• način rješavanja sporova, uključujući i međunarodnu arbitražu, ako se ugovorne strane o tom dogovore,
• mjere za omogućavanje finansiranja projekta,
• opis događaja koji se smatraju višom silom,
• određivanje i usklađivanje tarife,
• ostale elemente bitne za predmet koncesije.

Član 58.

Ugovor o koncesiji ne može se prenijeti na drugog Koncesionara, bez prethodne saglasnosti Komisije.

Član 59.

Prilikom razmatranja zahtjeva za saglasnost da se koncesija prenese na drugog Koncesionara,

Komisija uzima u obzir:

• finansijsko stanje predloženog novog Koncesionara,
• stručnost i sposobnost predloženog novog Koncesionara da pruža usluge i izvršava svoje obaveze iz ugovora o koncesiji,
• uticaj koji će dodjeljena koncesija imati na koncentraciju vlasništva u određenom sektoru djelatnosti.

Član 60.

Nedostatak neke odredbe o sadržini ugovora iz člana 57. ovog Poslovnika može dovesti do ništavosti cijelog ugovora.

Član 61.

Svaki ugovor o koncesiji evidentira se i vodi u jedinstvenom registru koncesija kod Ministarstva nadležnog za poslove finansija.

Član 62.

Koncesionar i Koncedent mogu sa bankama i drugim finansijskim institucijama zaključiti i poseban ugovor kojim će se bliže regulisati finansiranje koncesije u skladu sa ugovorom o koncesiji, a nema smetnji za zaključenje i drugih vrsta ugovora od strane Koncesionara i Koncedenta (ugovor o jemstvu i sl.) u cilju ispunjenja obaveza predviđenih ugovorom o koncesiji.

6. KONCESIONA NAKNADA

Član 63.

Za dodjeljenu koncesiju, Koncesionar plaća koncesionu naknadu u skladu sa ugovorom o koncesiji.

Ugovor o koncesiji je ništavan, ako ne sadrži obavezu plaćanja koncesione naknade od strane Koncesionara.

Prijedlog koncesione naknade daje Koncedent, a konačan iznos koncesione naknade utvrđuju Komisija i Koncedent.

Koncesiona naknada mora biti određena ili bar odrediva u pogledu svoje visine i mora biti novčanog karaktera.

Član 64.

Koncesiona naknada se određuje u zavisnosti od vrste, kvaliteta, kategorije, količine, namjene i tržišne cijene prirodnog bogatstva ili dobra u opštoj upotrebi, odnosno u zavisnosti od vrste djelatnosti, tržišnih uslova poslovanja, dužine trajanja koncesije, procjenjenog rizika i očekivane dobiti (profita).

Član 65.

Prilikom određivanja iznosa koncesione naknade razmatraju se kriterijumi navedeni u prethodnom članu ovog Poslovnika, bez obzira da li se radi o korišćenju prirodnih bogatstava i dobara u opštoj upotrebi ili o obavljanju djelatnosti od opšteg interesa.

U određivanju koncesione naknade uzima se u obzir i kriterij zaštite životne sredine (procijeniti štetne efekte koncesione djelatnosti na životnu sredinu i potrebna sredstva za njihovo naknadno obnavljanje).

Član 66.

Koncesionar plaća naknadu u skladu sa Zakonom o administrativnim taksama za ukupne ili djelimične troškove koji nastanu zbog razmatranja bilo kog pitanja dostavljenog Komisiji ili troškove nastale pri sprovođenju odluka ili naredbi Komisije.

Član 67.

Komisija može zahtjevati od Vlade Republike Srpske ili Koncesionara da nadoknadi troškove učešća eksperata na javnim raspravama.

7. NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

Član 68.

Za rješavanje sporova koji nastanu u ostvarivanju koncesionih prava i obaveza čiji je predmet nepokretnost, isključiva je nadležnost suda u Republici Srpskoj.

Za rješavanje sporova koji nastanu u izvršavanju drugih međusobnih prava i obaveza, Koncedent i Koncesionar mogu ugovoriti nadležnost domaće arbitraže, a ako je Koncesionar strano lice i nadležnost međunarodne arbitraže.

Ugovorne strane mogu ugovoriti, za rješavanje eventualnih sporova, i arbitražu Komisije.

Član 69.

Mjesna nadležnost suda kod sporova čiji su predmet prava na nepokretnostima regulisana je odredbama Zakona o parničnom postupku.

Član 70.

Ugovorne strane su obavezne izuzetno precizno definisati nadležnost arbitraže ugovoromo koncesiji ili prihvatiti nadležnost domaćeg suda u svim sporovima koji proizilaze iz ugovora o koncesiji.

8. NADZOR I PROVJERA RADA KONCESIONARA

Član 71.

Rad Koncesionara tokom trajanja koncesionog ugovora podliježe provjeri i nadzoru od strane Komisije.

Nadzor i provjeru rada Koncesionara vrše članovi Komisije i stručni saradnici iz službe nadzora i provjere rada Koncesionara.

Predsjednik Komisije može u pismenoj formi ovlastiti i drugo lice da vrši nadzor i provjeru rada Koncesionara.

Član 72.

Lice iz prethodnog člana ovog Poslovnika može:

• stupiti u objekat ili imovinu Koncesionara u bilo koje primjereno vrijeme,
• proučiti ili umnožiti knjige, zapisnike, izvještaje, spise i druge dokumente koji se odnose na aktivnosti koncesionara i
• zahtjevati dostavljanje bilo kojeg podatka ili dokumenta koji je neophodan radi primjene Zakona o koncesijama.

Član 73.

Lice kome su povjereni na čuvanje u posjed ili pod kontrolu knjige, zapisnici, izvještaji, spisi i drugi dokumenti, omogućiće na zahtjev ovlašćenog lica, pristup i provjeru istih.

Član 74.

Lica iz člana 71. dužna su dokazati službeni identitet. O izvršenom nadzoru i provjeri nad radom Koncesionara, ovlašćeno lice sačinjava zapisnik, kojeg potpisuje lice i lice prisutno nadzoru.

Na osnovu sačinjenog zapisnika, lice iz prvog stava, izdaje rješenje Koncesionaru, kojim mu nalaže da u roku utvrđenom Zakonom o opštem upravnom postupku otkloni uočene nedostatke.

Ako su nedostatci neotklonjive prirode ili ih Koncesionar ne otkloni u traženom roku, ovlašćeno lice rješenjem pokreće inicijativu za raskid koncesionog ugovora.

Rješenje koje ovlašćeno lice donese u postupku nadzora i provjere, potpisuje Predsjednik Komisije.

Član 75.

Koncesionar, niti bilo koje drugo lice, ne smije ometati rad lica iz člana 71., dati ili ovjeriti lažnu izjavu prilikom sprovođenja nadzora i provjere.

U slučaju ometanja rada ovog lica u postupku nadzora i provjere, u skladu sa zakonom, pokreće se postupak pred nadležnim sudom.

9. PREKID, PRESTANAK I RASKID UGOVORA O KONCESIJI

Član 76.

Ugovor o koncesiji prekida se:

• ako se vršenjem koncesione djelatnosti ugrožava životna sredina i zdravlje ili zakonom zaštićena područja i objekti, što se u vrijeme davanja koncesije nije moglo predvidjeti,
• u slučaju ratnog stanja,
• u slučaju nemogućnosti obavljanja koncesione djelatnosti zbog znatnijeg oštećenja objekta koncesije koje nije skrivio ili koje nije posljedica grube nepažnje Koncesionara ili koncesionog preduzeća.

Koncesioni odnos se može prekinuti i drugim slučajevima predviđenim ugovorom o koncesiji.

Član 77.

Koncesioni odnos se nastavlja kad prestanu okolnosti predviđene u prethodnom članu ovog Poslovnika i kada se ostvare uslovi predviđeni ugovorom o koncesiji.

Ugovorne strane ugovorom o koncesiji uređuju svoje odnose za slučaj prekida koncesionog odnosa.

Član 78.

Ako je prekid koncesionog odnosa posljedica više sile i traje duže vrijeme poslije čega nastavak ovog odnosa nije moguć ili se njime ne može više ostvariti svrha ugovora o koncesiji, rok trajanja koncesije se može produžiti, ali samo unutar ukupnog roka od 30 godina, odnosno 50 godina ako se pojave okolnosti koje zahtijevaju ulaganje za koje je potreban duži vremenski period.

Član 79.

Ugovor o koncesiji prestaje:

• istekom ugovorenog roka u skladu sa zakonom,
• otvaranjem stečajnog postupka nad Koncesionarom,
• prestankom postojanja predmeta koncesije i
• raskidom ugovora o koncesiji.

Član 80.

Ugovor o koncesiji može prestati i u sljedećim slučajevima:

• otkupa koncesije,
• oduzimanja koncesije,
• ako je pravosnažnom presudom utvrđeno da je u postupku davanja koncesije ili u toku pregovora izvršeno krivično djelo koje je dovelo ili je moglo dovesti do davanja koncesije određenom Koncesionaru.

Koncesioni odnos prestaje i iz drugih razloga utvrđenih ugovorom o koncesiji, a mogu biti različite prirode, kao na primjer, nemogućnost ispunjenja usljed više sile, promjenjene okolnosti, eksproprijacije koncesionih objekata, restitucije i dr.

Član 81.

Ugovor o koncesiji može se raskinuti:

• ako je Koncesionar nesolventan ili ako je u stečaju,
• ako Koncesionar ili Koncedent ne ispunjavaju ugovorne obaveze.

10. KONCENTRACIJA VLASNIŠTVA

Član 82.

Predmet koncesije podrazumjeva prava korišćenja prirodnog bogatstva; pravo korišćenja dobara u opštoj upotrebi za koje je zakonom utvrđeno da su u vlasništvu Republike Srpske; obavljanje djelatnosti od opšteg interesa; kao i koncesija koja podrazumjeva izgradnju, rekonstrukciju i finansiranje kompletnog objekta, uređaja ili postrojenja, njegovo korišćenje i predaju u vlasništvo Republike Srpske u ugovorenom roku.

Član 83.

Koncesija se može dati domaćem i stranom pravnom licu koje ispunjava uslove predviđene Zakonom o koncesijama .

Član 84.

Koncesija se daje na rok koji ne može biti duži od 30 godina, ali ako se pojave izuzetne okolnosti koje zahtjevaju ulaganja za koja je potreban duži vremenski period, ugovoreni rok se može produžiti, ali ne može biti duži od 50 godina. U 
obzir se uzima stepen preuzetog poslovnog rizika, potreba za izgradnjom objekata u početnom periodu, kao i potreba za razvojem konkurentskog tržišta u domenu djelatnosti koje predstavljaju predmet koncesije.

Član 85.

Kod značajnih projekata i većih investicija (željeznički saobraćaj, vazdušni saobraćaj, hidrocentrale i sl.) Koncesionaru se obezbjeđuje zaštita njegove investicije kroz davanje isključivih prava pružanja usluga u oblastima za koju je koncesija dobijena.

Član 86.

Kod pravnog statusa predmeta koncesije razlikuju se dva slučaja:

• kad prirodnim bogatstvom i dobrima u opštoj upotrebi ne upravlja prethodni korisnik koji je organizovan u nekom obliku pravnog lica (javna preduzeća),
• kad se buduća koncesiona djelatnost ili njen pretežni dio već obavlja i postoji pravno lice koje njom upravlja.

Član 87.

U prvom slučaju iz prethodnog člana ispituje se:

• pravni režim konkretnog prirodnog bogatstva odnosno javnog dobra, gdje treba obratiti pažnju na zakone i podzakonska akta koji regulišu datu oblast i na ograničenja imperativno-pravne prirode,
• katastarsko i zemljišno- knjižno stanje zemljišta i objekata, gdje je potrebno utvrditi ko je vlasnik na predmetnim nepokretnostima, odnosno da li ima korisnika službenosti i drugih prava i u kojoj mjeri je potrebno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i primjena propisa o eksproprijaciji, što je posebno važno kod izgradnje puteva, željeznica, aerodroma, sportskih objekata i sl.

Član 88.

U drugom slučaju iz člana 86. ispituje se i ekonomsko-pravni položaj pravnog lica i utvrđuje sljedeće:

• oblik organizovanja pravnog lica,
• ovlašćenja pravnog lica u pogledu upravljanja i korišćenja dobara u opštoj upotrebi, prirodnih bogatstava i obavljanja djelatnosti od opšteg interesa,
• mogućnost prestanka pravnog lica i prenosa svih prava i obaveza na budućeg Koncesionara, odnosno preuzimanja ovlašćenja ili dijela ovlašćenja tog pravnog lica od strane Koncesionara,
• ekonomsko-finasijsko stanje (analiza uspješnosti poslovanja, ulaganja u razvoj, identifikacija dužničko- povjerilačkih odnosa i dr.),
• socijalno stanje (broj zaposlenih, kvalifikacije, starosna struktura, posljedice smanjenja broja zaposlenih, socijalni programi i sl.).

Član 89.

Kod dodjele koncesije uzimaju se u obzir moguće štetne posljedice ekonomskog iskorištavanja prirodnih resursa, kao i posljedice dugoročne eksploatacije (umanjenje rudnih, mineralnih i drugih kapaciteta) i odnosi između trenutnog ekonomskog interesa i dugoročnih ekonomskih i prirodnih negativnih efekata eksploatacije.

Član 90.

U skladu sa prethodnim članom potrebno je izvršiti procjenu stepena tehničko-tehnološkog unapređenja u iskorišćavanju prirodnih bogatstava i dobara u opštoj upotrebi koje bi se dobilo davanjem koncesije.

Ekonomski aspekt podrazumjeva ocjenu ekonomske koristi za društvo i potrošača pojedinca, kao i stepen produktivnosti i efikasnosti koncesione djelatnosti koji se postižu bez ulaganja ili uz minimalna ulaganja od strane Koncesionara.

Član 91.

Spisak dobara na početku roka trajanja ugovora sastavni je dio ugovora o koncesiji i podliježe provjeri u toku trajanja i po isteku ugovora o koncesiji.

II DODJELA KONCESIJE PUTEM SAMOINICIJATIVNE PONUDE

Član 92.

U postupku dodjele koncesije putem samoinicijativne ponude Koncesionar neposredno Koncedentu podnosi prijedlog za dodjelu koncesije za koju nije raspisan javni poziv.

Član 93.

Podneseni prijedlog za dodjelu koncesije iz prethodnog člana ovog Poslovnika sadrži minimum uslova, a koji se odnose na:

• puno ime firme, sjedište, fotokopiju registracije, ime i prezime i svojstvo ovlašćenog lica i drugu identifikaciju po potrebi,
• predmet koncesije za koju se prijedlog podnosi,
• procjenu opravdanosti i visine ulaganja,
• okvirni rok trajanja koncesije,
• osnovne uslove za realizaciju koncesije,
• preliminarno i kratko idejno rješenje o obavljanju koncesione djelatnosti.

Član 94.

U roku koji ne može biti duži od 30 dana Koncedent daje procjenu da li postoji javni interes za predmetnu koncesiju. Pri procjeni prijedloga za predmetnu koncesiju, Koncedent uzima u obzir, naročito:

• da projekat koji je predmet predložene koncesije može biti ostvaren, samo u slučaju ako se koristi proces, projektovanje, metodologija ili koncept inžinjeringa na koje ponuđač polaže isključivo pravo,
• hitnost pružanja usluga ili postojanja infrastrukture za javnu upotrebu.

Član 95.

Ako Koncedent procjeni da postoji javni ineres za predmetnu koncesiju, definiše zahtjev za dobijanje ovlašćenja za pregovor sa Koncesionarom i dostavlja ga u najkraćem roku Komisiji zajedno sa prijedlogom i pratećom dokumentacijom.

Član 96.

U roku koji ne može biti duži od 15 dana Komisija vrši uvid u prispjeli zahtjev za dobijanje ovlašćenja za pregovore i u koliko je predmetni zahtjev u skladu sa Dokumentom o politici dodjele koncesija i nema tehničkih nedostataka, upućuje Koncedentu ovlašćenje za pregovore.

Član 97.

U cilju savjesnog izvršavanja obaveza vezanih za dodjelu koncesije, Koncesionar je obavezan da na ime garancije projekta, pruži garanciju koja može biti u obliku: gotovine, čeka, akreditiva naplativog na poziv ili nekog drugog oblika, na iznos koji ne može biti manji od 1 % od vrijednosti investicije.

Uslov iz stava 1 ovog člana Komisija procjenjuje na osnovu svih relevantnih faktora i svojom odlukom reguliše visinu iznosa.

Nakon zaključenja ugovora o koncesiji, utvrđeni iznos se vraća Koncesionaru.

Član 98.

Koncedent na osnovu dobijenog ovlašćenja za pregovore i prijedloga za dodjelu koncesije, pregovara sa Koncesionarom i definiše osnovne elemente za izradu projekta i u roku kojine može biti duži od 30 dana, dostavlja ga Koncesionaru.

Član 99.

Pored opštih i posebnih elemenata projekat za dodjelu koncesije treba da sadrži:

• predmet koncesije i određivanje područja na kojem će se vršiti koncesiona djelatnost,
• riješene imovinsko-pravne odnose na predmetu koncesije,
• rok trajanja koncesije,
• minimalne tehničke, finansijske i iskustvene kvalifikacije koje mora da ispunjava Koncesionar,
• podatke o uticaju koncesione djelatnosti na životnu sredinu, na infrastrukturu i druge privredne oblasti,
• uslove i načine pružanja usluga korisnicima,
• podatke o potrebnim novčanim i drugim sredstvima i dinamici njihovih ulaganja,
• cijene i opšte uslove za korišćenje dobara i obavljanje djelatnosti,
• potreban broj radnih mjesta i kvalifikovane radne snage,
• posebne uslove izrade projekata, koje definišu Ministarstva, uzimajući u obzir specifičnosti koje sa sobom nosi svaka od koncesija (
• nacrt ugovora o koncesiji,
• iznos garancije projekta.

Član 100.

Koncesionar na osnovu zadatih elemenata, kompletira projekat, prikuplja potrebnu dokumentaciju od nadležnih republičkih i lokalnih organa vlasti, koristi usluge priznatih i licenciranih firmi i istu dostavlja Koncedentu. Koncedent vrši uvid u dostavljeni projekat, te ako isti zadovoljava tražene kriterijume u roku koji ne može biti duži od 15 dana dostavlja ga Komisiji.

Član 101.

Komisija u roku koji ne može biti duži od 21 dan vrši uvid u dostavljeni projekat, te ako je projekat nekompletan ili manjkav, isti vraća Koncedentu da u roku od 8 dana otkloni nedostatke i kompletira dokumentaciju.

Ako je dostavljeni projekat kompletan i ako Komisija utvrdi da su ispunjeni svi zakonom predviđeni uslovi i elementi za realizaciju projekta, upućuje Vladi odluku za dodjelu koncesije.

Član 102.

Vlada donosi odluku o dodjeli koncesije, a na osnovu odluke Vlade, Koncedent i Koncesionar zaključuju ugovor o koncesiji na način i po postupku kako je to regulisano ovim poslovnikom.

Član 103.

Zaključeni ugovor o koncesiji na osnovu samoinicijativne ponude ima formu i sadržaj propisanu članom 57. ovog poslovnika.

Koncedent dostavlja Komisiji kopiju zaključenog ugovora sa pratećom dokumentacijom.

Komisija vrši uvid u zaključeni ugovor o koncesiji, arhivira ga zajedno sa pratećom dokumentacijom i vrši provjeru i nadzor izvršenja preuzetih obaveza, na način kako je to regulisano ovim poslovnikom.

Član 104.

Postupak, način rada, izlaganje i prigovori; vođenje rasprava pred Komisijom; sjednicama i broju članova Komisije koji će razmatrati zahtjev; način rješavanja sporova; koncesiona naknada; zaključenje ugovora o koncesiji kod samoinicijativne ponude i provjera i nadzor nad radom Koncesionara, regulisani su na način propisan ovim Poslovnikom.

III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 105.

O pitanjima postupka pred Komisijom koja nisu utvrđena ovim Poslovnikom, primjenjivaće se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku, a o drugim pitanjima odlučivaće Komisija u svakom konkretnom slučaju.

Član 106.

Izmjene i dopune ovog Poslovnika vrše se na način i po postupku po kojim se Poslovnik i donosi.

Član 107.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu narednog dana od davanja saglasnosti Vlade Republike Srpske i objaviće se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.